subota april 29, 2017
HERCEGOVINA
02
apr 2017
SVE SE TO DOGODILO NA DANAŠNJI DAN

Napisao Administrator   

742 - Rođen je franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na prijesto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine.

1758 - Rođen je Džejms Monro (James Monroe), jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsjednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Q. Adamsom formulisao je Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudjelovanjem u dva svjetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile Monroovu doktrinu.

1792 - Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

1805 - Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian). Svjetsku slavu donijele su mu pripovijetke za djecu, bajke među kojima su najpoznatije "Carevo novo odelo", "Ružno pače", "Snježna kraljica", "Devojčica sa šibicama"…

1840 - Rođen je francuski pisac Emil Zola (Emile), predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane". Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", doprinio je oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju.

1860 - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.

1872 - Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze (Samuel Morse), tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

1914 - Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis (Alec Guinnes). Proslavio se filmovima "Nježno srce", "Veliko očekivanje", "Naš čovjek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog carstva", "Doktor Živago", "Zvjezdani ratovi", a za ulogu u filmu "Most na reci Kvaj" dobio je Oskara.

1905 - Otvoren je željeznički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim je Švajcarska povezana sa Italijom.

1917 - Američki Kongres objavio je rat carskoj Nemačkoj.

1917 - Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem - Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sljedbenika izvršena je smrtna kazna strijeljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sljedbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.

1940 - Njemačka vojska okupirala je Dansku i napala Norvešku.

1944 - Sovjetske trupe prešle su rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.

1960 - Francuska je potpisala sporazum sa Madagaskarom kojim je Madagaskar postao nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

1974 - U Parizu je umro francuski političar i državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou). Bio je predsjednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. izabran je za predsjednika Francuske, nakon što je Šarl de Gol (Charles de Gaulle) podnio ostavku.

1979 - Zatvaranjem britanske vojne baze Malta je stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.

1981 - Predsjedništvo SFRJ proglasilo je vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo-republika".

1982 - Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

2003 - Predsjedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podnio je ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN, i "špijunske afere u Republici Srpskoj".

2004 - Haški tribunal objelodanio je optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj hrvatskoj republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovječnosti u zapadnoj Hercegovini 1992-1993. optuženi su: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Chorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi optuženi su se dobrovoljno predali tribunalu u Hagu.

2005 - U Vatikanu je preminuo poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi. Njemački kardinal Jozef Racinger (Joseph Ratzinger), koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve.

2010 - Umro je američki glumac Džon Forsajt (John Forsythe) koji se proslavio ulogom Bjejka Karingtona u seriji "Dinastija".

 

Poslednje ažurirano nedelja, 02 april 2017 22:15
 
02
apr 2017
NAUČNICI ISTRAŽIVALI DA LI SVAKI ČOVJEK MOŽE BITI UBICA

Napisao Administrator   

Kako neko može da ubije drugog čovjeka? Da li ubice imaju savjest? Da li svako može da bude ubica? - neka su od pitanja koja ljudi sebi postavljaju dok slušaju ili čitaju o nekom zločinu.

Naučnici su pokušali da proniknu u um ubica kako bi otkrili na koji način oni sami sebi opravdavaju zločine koje su počinili.

U studiji Univerziteta Monaš skeniran je mozak ispitanika i otkriveno je da ključnu ulogu u tom procesu ima bočni orbitofrontalni korteks, koja se aktivira u zavisnosti od toga da li pojedinac misli da je zločin opravdan ili ne.

Stručnjaci tvrde da rezultati istraživanja pružaju uvid u to kako ljudi u određenim situacijama, poput rata, mogu da počine užasne zločine.

Ispitanici su tokom jednog eksperimenta igrali vrlo realističnu ratnu igru u kojoj su imali zadatak da ubijaju civile i vojnike, prilikom čega su snimane funkcije njihovog mozga.

Kod prisjećanja ubijanja civila i vizualizovanja istog, bočni orbitofrontalni korteks pokazao je znatno veću aktivnost. Tako postaje regija odgovorna za moral, odnosno aktivira se ako je potrebno opravdanje zločina, dok je kod ubijanja vojnika bio bez aktivnosti.


“Mozak ima odbrambene mehanizme kojima štiti sam sebe od osude, opravdavajući zločine. Na istom principu funkcioniše svaki mozak, što objašnjava zašto ubice nemaju grižu savjesti, odnosno sami sebe učine bezosjećajnim”, objašnjava vodeći autor studije, doktor Paskal Molenbergs.

Kada ljudi svoje postupke smatraju opravdanim, u orbitofrontalnom korteksu mozga nema aktivnosti – ali ona se javlja ako moramo sebi da opravdamo nešto loše što smo učinili.

 

 
14
mar 2017
SVA ČUDA AMAZONA

Napisao Administrator   

Najveća tropska kišna šuma prostire se oko rijeke Amazon duge 6.440 kilometara. Ima 10.000 pritoka i najveća je rijeka na svijetu po količini vode. Ali to je još i najmanje zanimljiv podatak o Amazonu.

Amazonska tropska kišna šuma prostire se na oko 5.5 miliona kvadratnih kilometara u Južnoj Americi, prolazi kroz devet država – Gvajana, Ekvador, Venecuela, Bolivija, Brazil, Surinam, Francuska Gvineja, Kolumbija i Peru. Nazivaju je plućima svijeta jer proizvodi više od 20 posto kiseonika na Zemlji.

Ovo monumentalno i biološki raznoliko područje nije do kraja istraženo. Neki vjeruju da se u njenim zabitim krajevima nalazi oko pedesetak domorodačkih plemena koji nikada nisu imali kontakt sa spoljašnjim svijetom.

Prvi čovjek koji je u potpunosti preplivao Amazon bio je Slovenac Martin Strel 2007. godine. Plivao je 66 dana, dobio upalu bubrega i mozga, sunčanicu i ozbiljne srčane smetnje.

Amazoniju nazivaju i najopasnijom rijekom na svijetu, jer se u njenim dubinama skrivaju mnoge neobične životinje. Među njenim stanovnicama je proždrljiva riba mesodžerka – pirana, električna jegulja koja proizvodi energiju od 500 volti, kao i divovske zmije anakonde koje mile u njenoj blizini.

Opasne životinje žive i u amazonskoj prašumi, recimo divlje mačke kao što su jaguar, puma i ocelot. Amazonska prašuma dom je za 20 posto svih poznatih ptičjih vrsta na svijetu, kao i 2,5 miliona insekata.

Zbog gustoće krošnji u ovoj tropskoj kišnoj šumi, zemlja je na nekim djelovima u stalnom mraku. Granje je toliko gusto da kada pada kiša potrebno je oko deset minuta da kapljice vode stignu do zemlje.

Amazon je ime dobio od španskog istraživača Francisco de Orellana, odnosno prvog Evropljanina koji je otišao duboko u ovo područje. Dao joj je 1542. godine ime Amazon jer je u kišnoj šumi primjetio mnogo domorodačkih žena koje su ga izgledom podsetile na Amazonke iz grčke mitologije.


 
14
mar 2017
MRAČNE TAJNE POZNATIH SPOMENIKA

Napisao Administrator   

Neobični spomenici krase zemlju već hiljadu godina, a imaju značajnu istoriju, kulturnu i duhovnu ulogu. Jedan od najneobičnijih a ujedno i najpoznatijih spomenika je Stounhendž.

Ovaj predistorijski spomenik sagrađen je između 3000. i 2000. godine prije Hrista, a još i danas naučnici raspravljaju oko načina kako su podignuti ti veliki kameni blokovi. Ne zna se niti ko je gradio slične ovakve spomenike po Velikoj Britaniji koji su podignuti u religijske svrhe. Neosporno je pak, da svako ko posjeti ovo mjesto u Engleskoj, osjeti ‘energetsku prisutnost’.

Na Šri Lanki se nalazi čuvena Sigirija, monolitna stijena poznata i po imenu 'lavlja stijena'. Na njojse nalaze ostaci nekadašnje palate kralja Kashiap, koja je kasnije pretvorena u budistički spomenik. Visoka je 200 metara, a od 1982. godine nalazi se na UNESKO-vom spisku mjesta svjetske baštine. Jedna je od najposećenijih spomenika na Šri Lanki.

Iako nisu klasični spomenici, špilje u Meksiku takođe izazivaju veliku pažnju turista. U Meksiku se nalazi nekoliko dubokih pećina u kojima su se održavale razne neobične aktivnosti. Špilje u Chitchen Ici i Valjadolidu su izuzetno popularne među turistima zbog svoje natprirodne ljepote, a svoju popularnost zahvaljuju i legendama o žrtvovanju životinja i ljudi svojim bogovima.

Velike glave na Uskršnjim ostrvima su misterija koja i danas izaziva maštu brojnih naučnika. Oni ni danas nisu sigurni kako su napravljene monumentalne glave te dopremljene na ovo izolovano ostrvo prepuno nedirnute prirode.

Spisak neobičnih spomenika nemoguće je napraviti bez čuvenih piramida. Piramide u Gizi najpoznatiji su i najveličanstveniji spomenici iz vremena starog Egipta. Smještene u pustinji u blizini Kaira, a uživaju veliku popularnost među turistima. Radi se o ukupno 3 piramide, a najpopularnija je Keopsova, koja je ujedno najveća i najstarija piramida na svijetu. Naučnici i dalje nisu sigurni kako su podignuti ovi veliki spomenici koji privlače hiljade turista iz cijelog svijeta.

Nakon piramida, govorimo o građevini o kojoj se decenijama pričalo kao jedinoj ljudskoj tvorevini koja se vidi sa Mjeseca. To je kasnije demantovano, ali Kineski zid svakako zaslužuje svoje mjesto u ovom tekstu. Ovaj niz odbrambenih zidova sa tornjevima smatra se najvećom građevinom na svijetu, te su jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija uopšte. Prve zidine izgrađene su još u 7. vijeku prije Hrista, a sa prolaskom vremena i njihovim nadograđivanjem počele su se širiti legende o misterioznim nestancima konstruktora, čija su tijela navodno ugrađena u zid.


Za sami kraj, dolazimo do Jordana i grada uklesanog u stijeni. Grad Petra pripada svjetskoj kulturnoj baštini, a ujedno je i jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u istoriji. Sagrađen je prije otprilike 2200 godina, a lokalno stanovništvo je gradu dalo nadimak ‘Pustinjska ruža’.


 
07
mar 2017
BOJAN PELKIĆ IZABRAN ZA NAJBOLJEG SPORTISTU TREBINJA U PROTEKLOJ GODINI, RUKOMETAŠI LEOTARA NAJBOLJI KOLEKTIV

Napisao Igor Svrdlin   

Sinoć je u renoviranoj pozorišnoj Sali Kulturnog centra u Trebinju održana manifestacija Izbor najboljeg sportiste grada Trebinja.

Za razliku od prošlih godina, ove godine je napravljen svojevrsni presedan, pa su dodijeljena čak 33 priznanja, a najznačajnija priznanja dobili su košarkaš Leotara Bojan Pelkić, u kategoriji najbolji sportista godine i rukometaši Leotara, u kategoriji najbolji sportski kolektiv grada na Trebišnjici.

U kategoriji najboljih sportista, drugo mjesto osvojila je Helena Lakić iz Plivačkog kluba Leotar, a treće mjesto pripalo je atletičarki Vanji Spaić.

U konkurenciji sportskih kolektiva, drugo mjesto pripalo je Atletskom klubu Leotar, a treće Plivačkom klubu Leotar.

Priznanja za najperspektivnije sportiste dobili su: Nikola Dolina (atletika), Igor Đurica (džudo), Dimitrije Kovač (rukomet), Jovan Dučić (košarka), Julija Papović (košarka), Konstantin Ćeranić (mali fudbal), Ognjen Marković (košarka), Mato Ratković (kajak), Aleksandar Bošnjak (klub borilačkih sportova), Anja Zubac (rukomet), Mato Ratković (kajak), Veljko Jovanović (plivanje), Mihaela Zelenović (odbojka) i Risto Perišić (golman, fudbal).

Rajka Kebeljić je nosilac priznanja za doprinos razvoja plivačkog sporta, ambasadorima trebinjskog sporta proglašeni su fudbaler Gojko Cimirot i košarkašica Milina Mišeljić, zlatne plakete za životno djelo dodijeljene su višegodišnjim nastavnicima fizičke kulture Draganu Zelenoviću i Đuru Vujoviću, dok je priznanje ''prijatelj sporta'' uručeno Miri Vučinić.

Zlatno pero je dodijeljeno novinaru Zoranu Mucoviću.

Žiri je nagradio i najboljeg sudiju, a to priznanje dobio je košarkaški sudija Dragan Kralj.

Nagrađen je i KMF Leotar, za doprinos i afirmaciju futsala u Trebinju.

Za najboljeg sportskog radnika proglašen je Obrad Ninković, predsjednik Rukometnog kluba Leotar.

Nagrađena je i Gordana Radovanović iz Ženskog košarkaškog kluba Leotar, za postignute sportske rezultate.

Žiri je dodjelio i tri posthumna priznanja, Igoru Anđeliću, Ani Čučković kao Momčilu Vidačiću Burini.

Žiri je radio u sastavu: Srđan Bubalo, predsjednik žirija i članovi Rade Savić, Rajko Milojević, Veso Klimović, Miljan Ratković, Maja Todić i Danijela Tadić.

Na kraju, vrijedi istaći i izvanredne rezultate koje su u prošloj sezoni ostvarile rukometašice Leotara, koje su postale šampionke Republike Srpske i tako ušle u Premiejr ligu BIH, kao i individualne rezultate članova Džudo kluba Leotar, a ostaje prava misterija zašto ove sportistkinje i sportisti nisu nagrađeni na sinoćnjoj manifestaciji, a tu prvenstveno mislim na sjajne rukometašice koje su u prošloj sezoni sjajnim partijama obezbjedile učešće u najjačoj rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine.

Voditeljski par su činile Milana Milošević i Jefimija Ot, a vjerujem da su se mnogi zapitali gdje je višegodišnji voditelj ove manifestacije, čovjek koji je od osnivanja Izbora najboljeg sportiste grada Trebinja, 1998. godine, bio gotovo neizostavan član, Ratomir Mijanović. Ratomir je godinama iza nas stasavao i stasao u sinonim sportskog izvještavanja u gradu na Trebišnjici, a kako se tim koji dobija ne mijenja, odgovor na izostanak poznatog trebinjskog novinara vjerovatno znaju samo organizatori svečanosti. Iako nisam pristalica one priče da je neko ''bogomdan'' za nešto, smatram da je Mijanoviću itekako mjesto na ovoj manifestaciji.

U revijalnom programu učešće su uzeli Etno grupa Zahumlje i Teodora Vukasović.


 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>

Strana 1 od 72